Titomanija

Postoji nekoliko teorija o tome kako je Josip Broz dobio nadimak Tito. To pitanje se obrađuje čak i u njegovim zvaničnim biografijama. Tvrdilo se da je nadimak dobio po rimskom caru Titusu, pa čak i po pištolju marke TT-30. Jednu od nainteresantnijih teorija je u svojoj knjizi Eastern Approaches 1949. godine iznio Titov biograf Fitzroy Maclean koji je tvrdio da je nadimak nastao spajanjem dvije riječi: “Ti“ i “To“, jer je tako navodno Josip Broz izdavao kratka naređenja svojim saradnicima, ali s obzirom da mu je Tito lično potvrdio da ova teorija nije tačna Maclean je u Titovoj biografiji “THE Heretic“ izdanoj 1957. godine opovrgao ovo tvrdnju, iako je kasnije priznao da mu se ta teorija izuzetno sviđala...

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=447&Itemid=1

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome u kojoj meri je region Zapadnog Balkana opterećen ratnim nasleđem. Sagovornici su bili dva pisca - Dubravka Ugrešić i Filip David. Razgovaralo se o tome da li još uvek funkcionišu Miloševićeva i Tuđmanova matrica, zašto je tako lako izazvati masovne nacionalne histerije, zašto vlast u Srbiji mnogo više ceni Branu Crnčevića i Momu Kapora nego Radomira Kostantinovića i Bogdana Bogdanovića, kako se briše jugoslovenska prošlost, da li se išta sačuvalo od jugoslovenskog identiteta, zašto je antifašizam na tako niskoj ceni u državama Zapadnog Balkana, kako je religija stekla tako veliku moć na prostoru bivše Jugoslavije, kao i o tome da li je članstvo u Evropskoj uniji najbolji lek za sve kontroverze koje opterećuju odnose među narodima bivše Jugoslavije.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=443&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=442&Itemid=28

Uz zabranu veličanja svih totalitarnih režima ustavne promjene u Sloveniji bi mogle ukinuti izbore za predsjednika, izborne jedinice, liberalna referendumska pravila - predlaže Slovenska demokratska stranka premijera Janeza Janše, najveća stranka vladajuće koalicije, piše Novi list. Nova vladajuća koalicija u Sloveniji najavila je skore promjene ustava, a među 40 prijedloga ustavnih promjena svih parlamentarnih stranaka su i ukidanje predsjedničkih izbora, pravo na internet, ukidanje izbornih jedinica i uvođenje preferencijalnog izbornog sistema, ali i zabrana javnog veličanja svih totalitarnih režima, njihovih nositelja i simbola, što predlaže Slovenska demokratska stranka premijera Janeza Janše. To znači da bi u Sloveniji uskoro ustavom mogli biti zabranjeno isticanje crvene zvijezde i imena Josipa Broza Tita kao komunističkih simbola, za što se Janšina stranka zauzima već godinama.

Pročitaj više na:

Razgledavajući unutrašnjost lepoglavskog samostana, posebice djela u kojem je usprkos obnovi i vraćanju izgleda kakav je samostan krasio prije nego li je postao kaznionica još uvijek prisutna sablasna zatvorska arhitektura, nemoguće je ne primijetiti jedan neobičan detalj. I dok su sve nekadašnje sobe pavlina pretvorene u zatvorske ćelije bile jednosobne, jedna je ćelija, ulazeći u kategoriju dvosobnih, naizgled nudila više "komfora". Ćelija s dvije odvojene prostorije, svaka s vlastitim vratima te malim predsobljem u koje se ulazilo kroz uobičajena ćelijska vrata kakva su "krasila" ostale ćelije, razlikovala se od ostalih i nedvojbeno je da se radilo o ćeliji za "posebne goste". U toj ćeliji svoje zatvorske dane provodio je Josip Broz Tito...

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=440&Itemid=1

Prilikom posjete krajiškom gradiću Velika Kladuša, saradnik DEPO Portala u gradskoj je Vijećnici na zidu opazio neobično umjetničko djelo. Raspitavši se kod mještana, polako je razmotavao klupko priče o tragičnoj sudbini imama Smaila Buljubašića kojeg su Nijemci 1943. godine strijeljali pred očima njegovih džematlija. U jednoj od prostorija gradske Vijećnice u krajiškom gradiću Velika Kladuša izložena je umjetnička slika koja u posjetiocu i nehotice pobuđuje veliki interes. Naime, slika prikazuje kako njemački vojnici u Drugom svjetskom ratu na strijeljanje odvode muslimanskog vjerskog službenika, imama, na čijoj ahmediji sija crvena petokraka. Ovo ulje na platnu nastalo je  1983. godine, naslikao ga je slikar Aleksandar L. Lucijan, a radnja se dešava u kladuškom selu Vrnograč, tačnije ispred vrnogračke džamije. Čovjek kojeg njemački oficiri odvode je efendija Smail Buljubašić, čovjek smaknut zbog svoje saradnje s Narodnooslobodilačkim pokretom.....

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=439&Itemid=1

Yugoslavia is a contradiction: communist, yet a free society. The explanation is that it is no longer purely communist, yet there are anomalies which westerners would regard as serious limitations of freedom. Above all, Yugoslavia is highly self-disciplined. Its system of self-management and decentralisation defies accurate comparison. One might be tempted to think Yugoslavia as westernised as, say, Italy; but the League of Communists still plays the leading role, and it pays to belong to the Party.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=437&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=436&Itemid=1

Predstavnici Saveza anifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata iz oba entiteta i Brčko Distrikta, zatim udruženja „Josip Broz Tito“ danas su komemorativnim skupom u Spomen-parku Vukosavci kod Lopara obilježili 70. godišnjicu herojsku pogibiju članova Prvog majevičkog partizanskog odreda koji su bili žrtve mučkog napada od izdajničke četničke ruke.

Pročitaj više na:

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko Romanije. Ode on na daleke nedogledne poljane narodne pjesme, odakle kao da je i stigao...

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=434&Itemid=1

Godine su prošle pune muka,
ginulo se za slobodu nemo,
ili s pesmom umesto jauka:
Druže Tito, mi ti se kunemo.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=433&Itemid=1

Već 28 novembra većina delegata bili su iskupljeni - Crnogorci su prispeli nekoliko dana ranije. Upoznavanje delegacija s predlozima odluka odvijalo se već od jutra 29 novembra, u skloništu kod centrale. Članovi CK su se svaki čas okupljali kod Tita - da s njim i među sobom utanače primedbe delegata. U tim diskusijama s delegatima najpoduzimljiviji je bio Kardelj. Primedbi nije nilo mnogo, ali je bilo i bitnih: većina delegata je bila raspoložena da se republika proglasi odmah, pa ih je trebalo razuveravati - naročito one iz bivših građaniskih partija - od prenagljenosti. U jednom trenutku, kod Tita, Kardelj, oduševljen tokom većanja s delegacijama, došapnuo je meni: Proklamovanje revolucije! - Nisam mu ništa uzvratio: delio sam s njim i ostalima uverenost u značaj zasedanja, ali sam i odluke i zasedanje doživljavao kao ozakonjenje već sazdanih odnosa, a ne kao prelom. Koča Popović je dogovaranja s grupama delegata protumačio na svoj način: Pa da, politika se obavlja u kuloarima.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=432&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=431&Itemid=1

Član Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Ivan Fumić, najavio je kako će njihov Izvršni odbor predložiti Hrvatskom saboru prestanak pokroviteljstva nad komemorativnim svečanostima kojima se svake godine obilježavaju žrtve Bleiburga. Također će zahtijevati da se ne ukida državni praznik 22. lipnja, Dan antifašizma u Hrvatskoj. Takav su prijedlog podržali sudionici izborne i izvještajne skupštine Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Petrinje.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=430&Itemid=1

…A trinaeste, mračne i kišovite
noći, nekoliko desetina krajiških

proletera, opkoljenih kod bolnice u
planini, pođoše na posljednji juriš
protiv deset puta jačeg neprijatelja
i junački padoše u neravnoj borbi…

                   (Po jednom izvještaju)

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=429&Itemid=1

Čitam, da je biblioteka Johna F. Kennedyja objavila snimke razgovora američkog predsjednika i njegovih sagovornika. Čitam da je JFK te razgovore snimao zato da bi mu ti isječci pomogli pri pisanju biografije. Ali za pisanje biografije nije bilo vremena. Činjenica, da je demokratski predsjednik tajno snimao sagovornike je veoma neugodna. Sagovornike je također tajno nekoliko godina kasnije snimao i predsjednik Nixon. I ti tajni snimci su ga stajali predsjedničkog položaja. Nixon je uništio samo neke od osjetljivih tajnih snimaka. I napustio Bijelu kuću.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=428&Itemid=1

Bitka za ranjenike na Neretvi predstavljala je završnicu četvrte neprijateljske ofanzive, a to je bila jedinstvena pobjeda partizanskih boraca nad brojnijim neprijateljem. Veliki dio borbi i dešavanja vezanih za ovu Bitku dešavalo na području prozorskog kraja, a jedna od naredbi iz ove bitke je ušla i u narodni sleng. U partizanskoj protivofanzivi 1943. godine značajna je bitka za Prozor, u kojoj su Italijani imali jak garnizon - bataljon vojnika, bateriju haubica, vod topova, četu teških minobacača i tenkovsku četu.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=427&Itemid=1

Kako gradske vlasti Mostara vode brigu o svojim spomenicima najbolje svjedoči primjer Partizanskog groblja, koje je posljednjih dana postalo odlagalište snijega i otpada.
Sve ovo posebice dobiva na težini kada se zna da je jučer bio 14. veljače – Dan oslobođenja Mostara. Ranijih godina na ovom spomen-obilježju se polagalo cvijeće i palile svijeće za poginule partizane i žrtve narodnooslobodilačkog pokreta koje su oslobodile Mostar, davne 1945. godine.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=426&Itemid=1

 Svako bavljenje historijskom ulogom Josipa Broza Tita ne može zaobići antifašistički ustanak 1941. i otpor staljinizmu koji je započeo 1948. Ipak, Četrdesetiprva i Četrdesetiosma ne daju odgovor na pitanje po čemu je Broz bio doista velik. Odluka o antifašističkom ustanku je bila hrabra, ali je bila i posljedica jedne strašne historijske situacije koja je nametala radikalne odluke. Valjalo je stati na stranu čovječanstva i civilizacije ili se predati nacističkom zločinu i ludilu. Utoliko 1941. izbora i nije bilo. Izbor nije postojao ni 1948. Zaboravlja se da je sukob inicirao Staljin. Titu nije preostalo ništa drugo nego da svoju državu, partiju i vlast očuva svim sredstvima i pod svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego, kao i 1941., o fizičkom opstanku. Utoliko su mitske 1941. i 1948. i manje zanimljive. Ovdje nas zanimaju Brozove odluke donijete u situacijama u kojima je postojala alternativa i koje su ujedno predstavljale radikalan politički i ideološki zaokret.

Pročitaj više na:

Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovalo je 209 delegacija iz 128 zemalja, 31 predsjednik republike, 4 kralja, 6 prinčeva, 22 predsjednika vlada, 11 predsjednika nacionalnih parlamenata.

Josip Broz's funeral was attending by 209 delegations from 128 countries, 31 president of republics, 4 kings, 6 princes, 22 prime ministers and 11 speakers of national parliaments.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=355&Itemid=28

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija nesumnjivo je bila jedna od najuglednijih članica Pokreta nesvrstanih. Točnije bi bilo reći da je slovila za jednu od tehnološki i znanstveno naprednijih zemalja čiji su se stručnjaci i sveučilišta tražila u pola svijeta. Stoga nije začuđujuće što je SFRJ u dva navrata imala i program nuklearnog naoružavanja.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=422&Itemid=1

U povodu 14. februara, Dana oslobođenja Mostara, potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić položio je cvijeće na spomen obilježje palim borcima NOR-a na Bulevaru kod mostarskog Doma zdravlja.Pudarić je u izjavi za novinare kazao kako ljudi vrlo lako zaboravljaju dobro, posebno ljude koje su ovom gradu donijeli slobodu, sreću i mir. "Nažalost, ljudi su zaokupljeni svojim sadašnjim brigama i problemima, tako da se jedan dobar dio građana, zbog stanja u gradu, nije pridružio obilježavanju ovog događaja", kazao je Pudarić. Na novinarski upit hoće li se na razini Federacije BiH pokrenuti pitanje donošenja zakona koji bi zabranjivao fašističke grafite, a koji se često pojavljuju i na spomen obilježju na Bulevaru, potpredsjednik FBiH je kazao kako je prije svega potrebno takav zakon donijeti na državnoj razini jer, kako je kazao, to je problem na razini cijele BiH.

Pročitaj više na:

U Jugoslaviji je usljedilo 35 godina vladavine Josipa Broza Tita, koji ne samo što je u toku drugog svjetskog rata bio jedan od stubova borbe protiv fašizma, izborivši pobjedu ne samo nad fašističkim okupatorom, nego i nad izuzetno jakim  domaćim fašističkim snagama, već je i u miru koji je usljedio, svojom karizmom dao ogromni doprinos očuvanju tekovina antifašističke borbe i pobjede ostvarene za vrijeme NOR-a. Tito, svjestan opasnosti koju sa sobom nosi bujanje fašizma, nije dozvolio razvoj ove opake bolesti, kojoj su narodi bivše Jugoslavije bili jako podložni i ako ni zbog čega drugog, onda period Titove vladavine barem zbog ove činjenice možemo okarakterisati kao period najveće sreće i prosperiteta južnoslovenskih naroda.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=419&Itemid=1

Emitiranje nakon 30 godina poslije premijernog prikazivanja u povodu obilježavanja 50. godišnjice TV Sarajevo. Zajednički projekt  svih članica tadašnje Jugoslavenske radio-televizije snimljen 1981. godine. Urednik  TV Sarajevo :Vojo Babić. U dvadeset epizoda režisera: Ratko Ilić, Stanko Majnarić, Jože Pogačnik, Fatmir Lama, Zvonko Kolar, Veselin Ljumović, Branko Savić, Skender Kuli, Sejfudin Tanović, Svetislav Štetin i Fran Žižek prikazan je period Kraljevine SHS 1918.godine,  period od 1937. godine (dolazak Josipa Broza na čelo KPJ), do 1945. godine (proglašenje Republike – FNRJ).

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=418&Itemid=1

S Brankom sam se definitivno rastao u Frankfurtu am Main početkom travnja 1994. godine. O potresnoj posljednjoj noći zu njegovu bolesničku postelju u hotelu Sheraton u frankfurtskoj zračnoj luci sam ostavio zapis i u knjizi „Europe Now…“, pa ću ovdje samo dometnuti kako sam ujutro dopratio Branka do američke vojne baze u Frankfurtu, kako bi odletio zauvijek s američkim bombarderom u opkoljeni grad, u njegovu zemlju. Grad i zemlju koji ne umiju da cijene  svoje ponajbolje sinove i kćeri. U kojima se uspijeh ne oprašta. Pozdravili smo se s malo riječi i bez suza. Ogromna vrata aviona su progutala majušnu siluetu velikog čovjeka. Ono što je od njega ostalo. Bolest ga je već bila prepolovila. U daljini su se zarile velike, pametne oči. „Kao žeravice“, osjećao sam potom danima pogled koji je otišao preko oblaka za Sarajevo, u ono sto je od Grada ostalo, da tamo bude zauvijek sa svojim umrlim iluzijama i nadama.  Umro je 12. travnja 1994. godine, iscrpljen teškom bolesti.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=417&Itemid=1

Vidim polja što se žitom zlate
i na brijegu vidim rodni dom
svakog trena mislim na te
zemljo moja zemljo moja

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=416&Itemid=1

Kenan je odmah iskazao svoje pozitivno mišljenje o Titu: „Tito je vrlo humana osoba. On je stari, žilavi revolucionar koji je bio na neverovatnim iskušenjima, ali ih je sva prebrodio sa izuzetnim uspehom. Kao da je bogomdan vojno-politički vođa sa svim manama i vrlinama. Kad donese odluku odvažno dela na njenom sprovođenju. Ljude procenjuje spremno, na prvi pogled. Nije uvek u pravu ali oštroumnost mu ne nedostaje. Kad nekog prepozna kao svog neprijatelja nemilosrdan je i istrajan dok ga ne pobedi, ali nije osvetoljubiv. Na sličan način dosledan je i kad je reč o prijateljstvu – nikad ne bi izdao prijatelja; niti bi se lako okrenuo protiv nekog ko mu je jednom bio odan i podržao njegov pokret. Ume da bude prepreden kad je potrebno, ali nema ni trunke prefinjenog Staljinovog licemerja niti je okrutan kao on.“

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=415&Itemid=1

Međunarodna galerija portreta Tuzla uputila je aplikaciju Komisiji za nacionalne spomenike, kojom traže da se kolekcija "Ismet Mujezinović" i kolekcija "Tito u djelima likovnih umjetnika" uvrste na listu pokretnih kulturnih dobara Bosne i Hercegovine.Aplikacione pripreme trajale su godinu i po, a direktor Galerije, Dženan Jusufović, napominje kako su se stekli uslovi da pomenute kolekcije budu pod zaštitom države. "Zaista mi nije jasno kako ove kolekcije ranije nisu proglašene našim nacionalnim blagom. Nakon apliciranja nas očekuje veliki posao, a kompletan proces trajat će još godinu dana. Članovi Komisije za nacionalne spomenike će pregledati predložene kolekcije, a onda donijeti odluku", kaže Jusufović.

Pročitaj više na:

Oživi misao, putevi bježe,
Zagorje pjeva: kaj,
i srce igra, pjesmu doseže:
je li to Gupčev kraj?

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=413&Itemid=1

Raspad Jugoslavije u svim je novonastalim nezavisnim državama bio praćen pokušajima zaboravljanja nedavne historije, spomenika i institucija bivše države, te negiranja svega onog što je ona napravila u nekoliko decenija svog postojanja. Mnoge su muzejske kolekcije, spomenici i biblioteke prezrene i ostavljene da propadaju. Upravo protiv jednog takvog propadanja pobunila se grupa studenata i umjetnika koji su odlučili spasiti dio fonda biblioteke nekadašnje Političke škole SKJ Josip Broz Tito u Kumrovcu.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=411&Itemid=1

Iz magle sniježne avet se smije,

kezi se njuška siva,

titovce vatrom čeličnom bije

četvrta ofanziva.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=410&Itemid=1

Drug Tito jaše na čelu kolone
Uz usku stazu planinsku.
Visoko,

Na vrhu, led. Krš, blato naokolo.
Dolje, u klancu, mutan potok šumi.
Oblaci tmasti vuku se po nebu,
A pramen, magle kao div se diže
Iz šume jela, bukvi i omorika.

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=409&Itemid=1

Danas su na ovim prostorima korupcija, laž i krađa legitimni načini egzistencije. To su zakonitosti tržišne ekonomije, koje su agresivno ušle kod nas. Dok se ne reši pitanje profesije, odnosno dok se ne uspostavi autoritet znanja - da profesionalaci iz svake struke dođu na vodeća mesta s punim poverenjem, podrškom i ovlašćenjima struke, dotle će na ovim prostorima politika i podzemlje vući sve konce naših života - kaže u razgovoru za „Novosti“ Lordan Zafranović.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=407&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=408&Itemid=1

Pođosmo i mi za drugom Titom,
skoči Krajina ljuta.
U žaru boja dadosmo zavjet:
"Nikad s Titova puta!"

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=406&Itemid=1

Kada je general Eisenhower drugi dan nakon završetka rata u Njemačkoj posjetio jedan koncentracijski logor smrti, izjavio je tada da ima gadova koji će jednog dana reći da se sve to nije desilo. Uistinu ih ima i danas. Zastupnik Dujomir Marasović izjavio je neki dan u Saboru da nisu Tito i partizani oslobodili Dalmaciju, već Pavelić i NDH. Sram da ga bude. Trebalo bi ga poslati na psihijatrijski pregled. Mogu li takvi ljudi biti u Saboru i glasati o našim sudbinama, upitao je Ravnić.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=405&Itemid=1

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=402&Itemid=1 

Za razliku od ustaškog poglavnika, maršal Tito je, na čelu NOV-a, doslovno oslobodio Dalmaciju, Primorje, otoke i Istru, koje je Pavelić tako benevolentno ustupio Italiji. Ako je to za dr. Marasovića zločin, tada ga moramo pitati koga to on predstavlja u Hrvatskom saboru.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=401&Itemid=1

Opisujući svoju turneju po Evropi, Kenedi je priznao da je bio „fasciniran svojim susretom sa Titom, partizanskim liderom koji je porazio sve svoje unutrašnje suparnike i pobedio Nemce“. Tito je bio komunista i nacionalista, a „njegova volja, njegove trupe i njegov prestiž spajali su i držali istorijski antagonizovane narode Jugoslavije“.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=400&Itemid=1